Potrebna podrška za sve veći broj djece izbjeglica i migranata
Nakon dugog i napornog puta, djeca izbjeglice i migranti bez pratnje odlučna da uspiju u životu
Fejsal* je trinaestogodišnji dječak koji se sam uputio iz Pakistana na dug put kako bi došao kod svog starijeg brata koji živi u Evropi i stekao bolje obrazovanje.
“Završio sam sedmi razred u Pakistanu i planiram nastaviti sa školovanjem čim stignem na odredište. Želio bih biti inžinjer i vjerujem da će se moja želja i ostvariti”, kaže Fejsal koji je u Bosnu i Hercegovinu stigao u junu 2019., nakon 11 mjeseci dugog puta. Trenutno je najmlađi u privremenom prihvatnom centru Borići gdje je smješten u dijelu za maloljetnike bez pratnje.
U prihvatnim centrima u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši trenutno se nalazi 456 maloljetnika bez pratnje. Tokom prošle godine oko 2740 mladih izbjeglica i migranata koji su bez pratnje stigli u BiH je koristilo neki od servisa u šest centara u zemlji koji su im na raspolaganju 24 sata sedmično.
Faruk* koji je također smješten u prihvatni centar u Borićima najstariji je od sedmero braće i sestara u porodici:
“Moj put počeo je prije tri godine, u to vrijeme sam imao 15 godina. Prošao sam svašta, u Turskoj sam neko vrijeme radio u jednoj fabrici, ovdje sam osam mjeseci. Doživio sam nezgodu kada sam pao i slomio pete, tako da nisam ni jednom pokušao nastaviti put dalje”.
Faruk je napunio 18 godina i planira nastaviti put čim se u potpunosti oporavi:
“Sada sam dobro, mogu hodati i nadam se da ću na ljeto moći dalje. U Pakistanu sam završio dio školovanja, nisam stigao upisati koledž, ali volio bih nastaviti sa školovanjem kada dođem na odredište. Sve što želim jeste bolja budućnost”
Lejla Hafizović, socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Bihać je tokom Farukovog boravka bila imenovana za njegovog staratelja.
Kada maloljetnici bez pratnje stignu u prihvatni centar, Centar za socijalni rad nekome od socijalnih radnika dodjeljuje starateljstvo nad njim, vodi ih ljekaru ako je potrebno, prisustvuje potpisivanju dokumenata koje trebaju potpisati dok su tu. Lejla pojašnjava kako Faruk nakon punoljetstva iz kategorije ‘maloljetnika bez pratnje’ prelazi u kategoriju ‘single men’:
“On sad pravno izlazi iz naše ingerencije, ali kako s njim tako i s mnogim drugim ostanu kontakti. Mnogi nam se jave kad pređu u neku od drugih država i kada se skrase, pošalju poruku preko Facebooka ili se jave preko drugih organizacija”.
Lejla je do sada bila angažovana kao starateljica za oko 400 maloljetnika bez roditeljske pratnje. Uz to što im pomažu u pristupu servisima podrške, Lejla i drugi socijalni radnici/skrbnici djeci pomažu i oko odjeće, obuće i drugih potrepština. Oni su među ljudima kojima djeca mogu vjerovati, kojima se mogu povjeriti i od kojih mogu dobiti koristan savjet.
“Oni su prije svega djeca, tinejdžeri i ni po čemu se ne razlikuju od drugih tinejdžera sa svojim željama i nadanjima”, kaže Lejla.
UNICEF i partneri, uključujući “Save The Children” podržavaju ovaj važan rad obezbjeđujući sredstva za angažovanje socijalnih radnika i obuku osoblja koje obezbjeđuje usluge na terenu kako bi odgovorili na potrebe djece izbjeglica i migranata bez pratnje.
Od zatvaranja migrantskih ruta kroz Balkan za Zapadnu Evropu 2017. u Bosni i Hercegovini došlo je do rastućeg broja izbjeglica i migranata.
Prošle godine registrirano je oko 29.200 što je za 20 odsto više u poređenju s prethodnom godinom. Većina ljudi, uključujući djecu, dolazi iz konfliktom pogođenih zemalja i prošli su kroz težak put.
Procjenjuje se da je u svakom momentu u BiH bez pratnje ili razdvojeno od porodice 500-600 djece migranata i izbjeglica. Dok stotine djece ostaje u prihvatnim centrima čiji su kapaciteti popunjeni, ostali su s malo ili nimalo podrške. Nacionalni servisi su preopterećeni i ne mogu uvijek adekvatno odgovoriti na rastuće potrebe.
UNICEF nastavlja sarađivati s vlastima, ostalim UN agencijama i lokalnim organizacijama u BiH kako bi odgovorio na direktne humanitarne potrebe djece migranata i izbjeglica i njihovih porodica, uključujući i djecu bez pratnje. UNICEF pomaže u obezbjeđivanju servisa dječije zaštite za svu djecu u pokretu uključujući i podršku centrima za socijalni rad u BiH. UNICEF također radi na jačanju dječije zaštite, zdravstvenog i obrazovnog sistema kako bi osigurali da sva djeca iz ranjivih skupina imaju pristup osnovnim servisima.
Od sredstava humanitarnog apela za podršku djeci migrantima i izbjeglicama u Evropi za BiH je namijenjeno oko 5 miliona dolara. Samo 31 odsto od sredstava iz 2019. za BiH je upotrijebljeno.
* Imena i identifikacijski detalji promijenjeni su kako bi se zaštitili privatnost i sigurnost djece.